Kada se stavlja zarez

U srpskom jeziku kako bi sve bilo preglednije i preciznije postoje interpukcijski znaci, među kojima se nalazi i zarez. Mnogi od nas zapitali su da li postoje određena pravila kada se zarez upotrebljava. Postoje razne situacije u kojima se zarez mora upotrebiti, ali nešto čega se moramo pridržavati je da ono što odvajamo zarezom mora predstavljati jednu celinu.

Pravopis će vam na jednostavna način objasniti. Oni delovi koji su odvojeni ovim interpukcijskim znakom predstavlja celinu koja može biti nezavisna u odnosu na drugu. Na primer ispred ali i ispred koji se uvek upotrebljava zarez – Voli te ona, ali pomalo umeš da budeš naporan, Miloš je onaj pravi, koji će uvek biti uz tebe.

U našem jeziku postoje i paralelni delovi rečenica koji takođe zahtevaju zarez. Recimo to se vidi u rečenici kada se ispred slova a uvek nađe zarez – Moj šal pokloniću mami, a ne Ivanu. Dilemu nam stvara i reč međutim. Da li zarez ide ispred međutim? Odgovor je odričan, jer je ispravno staviti zarez posle međutim. Dobar si dečko međutim, nisam sigurna da ćeš uspeti.

Isto tako u narednim slučajevima obazvezno ćemo staviti zapetu: ispred jer, ispred odnosno, isped već, ispred ako, ispred te, ispred pa itd. Da bismo odgovorili za upitnu reč zašto isto ćemo upotrebiti ovaj znak, jer je obavezan ispred zato što. Kod nabrajanja se takođe reči moraju odvojiti zarezom osim na kraju kada se upotrebljava veznik i, kada i dolazimo do novog pravila.

Naravno, postoje i pravila kada se ne stavlja zarez kao što je to slučaj na primer ispred i, iza rednog broja, iza hvala, ispred itd, posle e, ipred dok, ispred ili, ispred te, kod veznika koji sami po sebi spajaju delove rečenice.

Mnogi od nas naprave grešku i kada su sastavne rečenice u pitanju. One stvaraju dilemu, jer su one složene nezavisne rečenice, te mnogi pomisle da se mogu spajati zarezom, što je pogrešno. Sastavne rečenice povezane su veznicima: pa, i, niti, nego… Primer sastavne rečenice je “Milan je otišao u Poljsku i oženio se.

Postoje i složene rečenice koje predstavljaju dve suprotne radnje, a to su suprotne rečenice i kod njih je zarez uobičajna pojava. One se vezuju sa veznicima ali, a, dok, veći nego. Na primer Aca radi, a Luka se izležava. Oni ne prate nastavu, već sve ometaju.

Zarez se koristi takođe i u vokativu i apoziciji, kao što je to primer u rečenici – Tebi ćemo, Luka, pokloniti ove patike. Isto tako ukoliko u tekstu naiđemo na mesta i datume moramo ih odvojiti zarezom ( U Beogradu, 3. maja 1987. godine). Moramo posebnu pažnju posvetiti rečima koje nam izgledaju kao da su naknadno dodavane u rečenicu. One se takođe odvajaju zarezom na primer Ovo je, dakle, tvoja ideja bila.

Kroz ovaj tekst trudili smo se da obuhvatimo sve situacije koje su bitne za upotrebu ovog veoma bitnog interpukcijskog znaka. Pripremili smo još neke primere koji pokazuju primenu zareza u direktnom tekstu.

Primeri upotrebe

  • Volim te mnogo, ali preko nekih stvari ne mogu preći.
  • Milanova majka vredno radi, a Petra uživa na plaži.
  • Dakle, šta ćemo sada raditi?
  • Mislim na njega, zato što sam se zaljubila.

Leave A Comment?